Zdrav život

Prateći svjetske trendove u napretku nauke i tehnologije koji zahtijevaju brži tempo života i rada, a ujedno ostavljaju manje vremena za planiranje ishrane, često dolazi do zamjene zdravog, hranjivog obroka brzom, manje kvalitetnom hranom. Ono što karakteriše brzu hranu je visoka kalorijska vrijednost, a veoma nizak sadržaj kvalitetnih hranjivih materija.

Upravo zbog tog nedostatka hranjivih materija brza hrana se nikako ne uklapa u preporuke za zdravu ishranu. Sva brza hrana uglavnom sadrži veliki broj raznih dodataka – aditiva, koji joj daju primamljiv ukus i miris, sve u cilju privlačenja većeg broja kupaca.Veoma važna stvar je i to što visoke temperature predstavljaju rizik za razvoj patogenih mikroorganizama u brzoj hrani. Rizik su i razni dodaci glavnom jelu npr. majonez i slično, koji su idealna podlogu za razvoj bakterija ako se hrana ne čuva na propisan način.

Uvođenje HACCP sistema i u objektima gdje se prodaje brza hrana, zahtijeva značajne izmjene u odnosu na postojeće stanje, što će vjerovatno smanjiti broj takvih objekata, a povećati  bezbjednost hrane.

Brza hrana je uglavnom masna. Zbog toga što sadrži dosta masti ona ima i veliku kalorijsku vrijednost i to joj i daje osjećaj sitosti. Prženje na ulju koje se rijetko mijenja je svakako štetno i treba izbjegavati jela koja se spremaju sa velikom količinom ulja ili masti. Ulje za prženje treba koristiti jednokratno jer svaka sljedeća termička obrada mu povećava kancerogenost.

Aditivi su supstance koje se namjerno dodaju hrani u cilju poboljšanja njenog izgleda, ukusa, mirisa, boje, održivosti i konzistencije tj. radi popravke organoleptičkih svojstava namirnica i obezbjeđenja od kvarenja. Aditivi se namjerno dodaju hrani i kao takvi moraju biti detaljno ispitani da bi mogli da se koriste bez opasnosti po zdravlje konzumenata.

• Jun 2014 [3]

• Generalna [3] 

• Štetnost brze hrane
• Najbolji princip vežbanja
• Šta je fitness?